Porezno rasterećenje od 1. siječnja 2019.

28. December 2018 | Vrijeme čitanja: 4 Min

Tijekom 2016. godine, na temelju sveobuhvatne analize hrvatskog poreznog sustava, započeta je provedba porezne reforme s promjenom 16 propisa koji su stupili na snagu s 1. siječnja 2017.

Time je započeo prvi krug poreznog rasterećenja, drugi krug je započeo 1. siječnja 2018. godine, dok treći krug poreznog rasterećenja započinje s 1. siječnja 2019. kroz porezni paket od 9 zakona, a najbitnije izmjene donosimo u nastavku.

1. Porez na dodanu vrijednost

  • Proširenje primjene snižene stope od 13% na:
    • žive životinje, meso, ribu, voće i povrće, jaja, dječje pelene;
    • za usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača.
  • Smanjenje porezne stope na 5% kod svih lijekova koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode, kao i kod određenih knjiga
  • Obvezatnost upisa u sustav PDV-a čim se u jednom obračunskom razdoblju prijeđe prag od 300.000,00 kn, i tijekom tekuće godine.
    Ukidanje vrijednosnog praga od 400.000 kn za odbitak pretporeza 50% kod osobnih automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove.
  • Ukida se mogućnost prijenosa porezne obveze za strane porezne obveznike koji su registrirani u sustav PDV-a u Hrvatskoj prema članku 75. st. 2. Zakona.
  • Uvodi se obveza poreznim obveznicima da uz PDV prijavu elektronički podnose i evidenciju o primljenim računima, tzv. knjigu U-RA.
    Planirano smanjenje opće stope PDV-a na 24% od 1. siječnja 2020.

2. Dohodak i doprinosi

  • Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (koji je stupio na snagu već s 1. prosinca 2018.) uvodi se mogućnost neoporezive isplate nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
  • Zakonom se proširuje razred za primjenu stope poreza na dohodak od 24% s godišnje porezne osnovice 210.000 kn na 360.000 kn, tj. s mjesečne osnovice 17.500 kn na 30.000 kn.
  • Ukida se dohodak od osiguranja kao konačni izvor dohotka.
  • Usklađuje se visina poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu.
  • Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje (ranije 3%).
  • Na naknade za nastupe (usluge) inozemnih umjetnika i sportaša plaća se porez po odbitku po stopi od 15% u slučaju kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba.
  • Oporezivanje primitaka sezonaca u poljoprivredi po stopi od 12% kao konačnog drugog dohotka.
  • Dolazi do ukidanja dva doprinosa na osnovicu:
    • doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i
    • doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%.
  • S druge strane dolazi do povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%.

3. Fiskalizacija

  • Ako obveznik fiskalizacije prije izdavanja računa izda dokument na kojem se navode podaci o plaćanju, na tom dokumentu treba navesti napomenu “Ovo nije fiskalizirani račun”.
  • Od 1. siječnja 2021. uvodi se obveza fiskalizacije za prodaju robe ili usluga putem automata, kao novi oblik fiskalizacije.

4. Porez na promet nekretnina

  • Smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4% na 3%.

5. Opći porezni zakon

  • Obvezujuće mišljenje će se moći zatražiti za bilo koju poreznu temu pod uvjetom da se radi o budućoj (tj. ne već postojećoj) i namjeravanoj transakciji.
  • Za osobe koje imaju prebivalište (tj. stan u vlasništvu ili najmu više od 183 dana unutar jedne ili dvije kalendarske godine, bez obzira borave li u tom stanu ili ne) u tuzemstvu i inozemstvu (npr. osobe na radu u inozemstvu), osnovni kriterij za utvrđivanje mjesta/ države oporezivanja je mjesto/ država gdje živi obitelj odnosno mjesto/ država rada.
  • Definicija stalne poslovne jedinice nerezidenta usklađena je sa Zakonom o porezu na dobit te su u tu definiciju uključeni elementi novog OECD Modela ugovora o dohotku i kapitalu iz 2017. godine. Izmjene su osobito vezane uz pripremne i pomoćne aktivnosti te pojam zavisnog agenta.
  • Uvođenje općeg pravila zabrane zlouporabe kod obavljanja djelatnosti – zabrana obavljanja nelegalne gospodarske djelatnosti blokadom pristupa sadržaju ako se djelatnost pruža putem Interneta.
  • E-arhiva kao opcija u odnosu na čuvanje papirnate dokumentacije.
  • Pojednostavljenje Obrasca OPZ-STAT uz dostavu jednom godišnje.
  • Među ovršne isprave dodano je rješenje o ovrsi.

6. Porez na dobit

  • Porezni obveznik može, sukladno pravilu protiv premještanja dobiti, kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko se tako dobije veći iznos.
  • S ciljem sprječavanja multinacionalnih kompanija da premještaju dobit s područja gdje se ostvaruje na povoljnije porezne jurisdikcije, propisuju se pravila o:
    • ograničenju kamata i
    • kontroliranim inozemnim društvima
  • Propisuje se porezni status zatvorenih investicijskih fondova – nisu obveznici poreza na dobit.
  • Status poslovne jedinice utvrđuje se prema Općem poreznom zakonu.
  • Porezno priznatim rashodom smatraju se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja (na temelju tzv. Lex Agrokora).
NEWSLETTER_HRV_6_12_2018